BALKANKA O ŽIVOTU U NORVEŠKOJ: VODA JE BESPLATNA, SVI SE GRIJU NA…

podeli

 

Dok većina Bosanaca i Hercegovaca i ostalih stanovnika regiona u potrazi za boljim i sigurnijim životom odlaze u Njemačku, Austriju, Irsku ili Švedsku, neki potegnu i do samog sjevera Evrope, u Norvešku.

 

Jedna od njih je Novogradiščanka Ivana Peleh koja je nakon diplome otišla živjeti u Norvešku, ali ne iz ekonomskih razloga već zbog ljubavi.

 

Voda je besplatna, svi se griju na struju i nema minusa na računima

 

 

Susret sa Oslom

– Slijedila sam srce (dečka), a on razum (posao). Naš prvi susret s Oslom desio se početkom 2014. kad smo odlučili proslaviti Novu Godinu kod dečkovog brata. Godinu dana poslije, dečko je odlučio ostaviti lošu poslovnu politiku u Zagrebu i započeti život na sjeveru. Ja sam mu se pridružila u maju ove godine, nakon što sam diplomirala historiju umjetnosti i italijanski jezik na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Italijanski se pokazao kao prednost samo prilikom pronalaska posla jer sam ubrzo nakon dolaska, ni manje od mjesec, dobila posao u italijanskom restoranu. Isprva kao pomoćni konobar, da bi me nedavno unaprijedili u konobara. Radim po potrebi, uglavnom vikendima i plaćena sam po satu – kaže Ivana za portal slavonski.hr.

U Norveškoj posla ima no, napominje, ako se želi raditi u struci tada je prioritet poznavanje norveškog jezika.

– Norvežani, kao i svi drugi bilo gdje na svijetu, najprije zapošljavaju sunarodnjake, potom ljude koji vladaju jezikom, a tek onda nas doseljenike, zbog čega sam ebsi zadala zadatak naučiti čim prije jezik. Do ovog sam trenutka savladala početnički stepen koji mi omogućava sporazumijevanje na svakodnevnoj bazi. Bude li sreće, pameti i novaca, dogodine bih voljela nastaviti s kursom, što zbog pronalaska posla koji bi više odgovarao mojim interesima, što zbog poštovanja prema ljudima u čiju sam zemlju došla – ističe Ivana.

Norveška je, kaže, uistinu multikulturalna zemlja što se vidi na svakom koraku.

– Ipak, ono što razlikuje Norvežane, recimo od nas Balkanaca, je što nemaju ispriku ostati doma ako je vani ružno vrijeme. Ovdje se ozbiljno shvaća izreka “Det finnes ikke dårlig vær, bare dårlige klær” ili: Nema lošeg vremena, samo loše odjeće” – kaže Ivana.

 

 

Plin se ne koristi

Opisala je još niz svakodnevnih životnih navika Norvežana koje se nama u BiH i Hrvatskoj mogu činiti neobične.

-Norvežani, recimo, na zvonu, ostavljaju samo imena ili nadimke. Sva vrata i prozore otvaraju prema van, jer veliki je dio kuća izgrađen od drveta, što znači i češće požare. Kuha se i grije na struju, a najčešći izvori električne energije su voda, vjetar i sunce. Plin se koristi jako rijetko. Voda je besplatna i dolazi iz najvećeg obližnjeg jezera Maridalsvannet. Alkohol se prodaje u specijaliziranim, državnim trgovinama koje su radnim danom otvorene do 18 sati, subotom do 15, a nedjeljom su zatvorene. Pivo je moguće kupiti u običnim trgovinama, tokom sedmice do 18 sati, a subotom do 20 iako trgovina radi do 23. Hljeb u trgovinama je uglavnom crni, mesnice “drže” Turci, a otvorenih tržnica kakve mi poznajemo nema jer bi se na prosječnoj temperaturi većina voća i povrća smrznula. (…) Javni promet je fantastično usklađen i nema potrebe za krištenjem osobnih vozila. Ono malo automobila što se i kreće po Oslu, redovito stane pješacima na zebri, a i u najvećoj gužvi i krkljancu, ne čuje se mahnito i živčano trubljenje. Igre na sreću i klađenje kontrolira država, a sav profit uplaćuje se za kulturu i sport. Sve se plaća karticama, a minusa nema!!! – kaže Ivana.

 

 

 

izvor: sehara.net

podeli

Add a Comment

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *

Menu