UPOZNAJMO NAJBOGATIJI IZVOR C VITAMINA U PRIRODI, AMAZONSKU VITAMINSKU BOMBU…

podeli

iStock 802997974

 

Znamo da je vitamin C najvažniji vitamin za zdravlje tijela i uma, ali i da ga tijelo ne može samo proizvesti. Najbogatije njime je neobično voće po nazivu camu camu (Myrciaria dubia).

Myrciaria dubia, camu camu, cacari ili camocamo, malo je grmoliko drvo visine od 3-5 m, koje raste uz obalu rijeke Amazone u Peruu i Brazilu, Kolumbiji i Venecueli.

Cvijet mu je slatkog mirisa, a plod svijetlonarančaste boje, veličine limuna.

 

Znamo da je vitamin C najvažniji vitamin za zdravlje tijela i uma, ali i da ga ljudski organizam nije u stanju proizvesti, zbog čega ga moramo redovito unositi, u što većoj količini, a najbolje u prirodnom obliku, kroz voće i povrće. A najbogatije njime je neobično voće camu camu (Myrciaria dubia) koje, nema nikakve sumnje, zaslužuje titulu supervoća: sadrži 2800 mg vitamina C na 100 g svježeg ploda, što je otprilike 70 puta više od limuna, a 56 puta više od naranče, kao i nevjerojatno velike količine antioksidansa i hranjivih tvari, zbog čega pomaže u sprečavanju mnogih zdravstvenih tegoba, a sve to bez ikakvih neželjenih posljedica. Dolazi nam iz Amazone, prašume koju ne zovu bez razloga “zelena pluća svijeta”, baš kao i bobice acai, acerola ili jabuticaba – također supervoće bogato vitaminom C.

Bogato je antioksidansima, aminokiselinama, fitonutrijentima, vitaminima i mineralima što ga čini idealnom namirnicom za jačanje imuniteta, kao i u sprečavanju širokog raspona bolesti. Istraživanja pokazuju da camu camu djeluje jednako učinkovito kao i tablete vitamina C u borbi protiv slobodnih radikala i oksidativnog stresa mozga, da njegovo konzumiranje ima učinak prirodnog antidepresiva, da djeluje antivirusno, u prevenciji nastanka mrene i pri obnavljanju kože te da poboljšava funkcije mozga.

Iako izgleda kao velika bobica ili šljiva, a okusom podsjeća na hibiskus i borovnice, zbog svog izrazito kiselo-gorkog okusa svježeg ga može konzumirati samo lokalno stanovništvo Perua i Brazila, naviklo na njegov okus. U našim ćete ga trgovinama zdrave hrane najčešće naći u obliku praha, u kojem se gorak okus gubi, a može ga se nabaviti i u obliku kapsula i ekstrakta. Žličicu praha umiješajte u smoothije, voćnu salatu ili voćne napitke.

 

camu camu
Foto: Shutterstock / iStock Zamislite, toliko je dobar da njegovo konzumiranje ima učinak prirodnog antidepresiva.
Za nesvakidašnju limunadu, koja će vas ljeti osvježiti, ali je pogodna za sva godišnja doba jer djeluje kao odlična preventive protiv raznih bolesti, izmiješajte u blenderu: sok 1 limuna, 3 dl vode, 1 žlicu camu camu praha, rukohvat goji bobica i 2 žlice sirovog agavinog sirupa.

 

Nije camu camu jedina zvijezda

Drugo mjesto na listi vitaminskih magova zauzima acerola, vrsta tropske višnje (Malpighia punicifolia).

Acerola stiže s drugog kraja kontinenta, Južne i Centralne Amerike, Teksasa i Floride. Ova grmolika voćka raste na drvolikom stablu, cvijeta kao bijelo-ružičasti petolisni cvijet, a plodovi su joj svijetlocrveni i nalikuju na trešnju. Sadrži od 1000 mg do 4500 mg vitamina C na 100 g svježeg ploda, što je 40 puta više od ploda limuna, a 32 puta od naranče.

 

  • Konzumirajte vitamin C sa suhomesnatim proizvodima jer neutralizira nitrozamin, potencijalno kancerogenu tvar.
  • C vitamin neće spriječiti prehladu ili virozu, ali je dokazano da će im ublažiti simptome i skratiti trajanje bolesti.

 

Acerola je snažan antioksidans, a plod joj sadrži i brojne druge sastojke korisne za organizam.

Američki indijanci koristili su je kao tonik za revitalizaciju i jačanje organizma prije odlaska u ratne pohode, a u tradicionalnoj medicini domicilnih naroda upotrebljavala se u liječenju anemije, prehlade i gripe, kod dizenterije i tresavice, za bolji rad srca, kod visoke razine kolesterola, kod narušene funkcije jetre, kod reumatizma, tuberkuloze, za zacjeljivanje rana, protiv proljeva i urinarnih infekcija.

Jede se kao voćka, svježa, a dodaje se i aromatičnim napicima i poslasticama (naročito koktelima i sladoledu), a od nje možete raditi i sok i džem.

 

Iz južne Azije stiže i kivi ili aktinidija (Actinidia chinensis), višegodišnja listopadna biljka koja se udomaćila i u našim krajevima.

Zeleni plod kore prekrivene dlačicama ima idealnu ravnotežu između minimalnog broja kalorija i maksimalnog ljekovitog učinka na organizam, a sadrži 90 mg vitamina C na 100 g voća. Zbog svog ugodnog, kiselkasto-slatkog okusa, koristi se i u pripremi slastica, vina, jogurta, sladoleda, sokova te drugih pripravaka.

 

Ananas, još jedna u nizu tropskih voćki zastupljena u našim domovima, sadrži 10 mg vitamina C na 100 g voća, što je manje u odnosu na naranču (50 mg/100g) ili limun (40mb/100g), ali je cijenjena i zbog svog sočnog i aromatičnog mesa punog dragocjenih sastojaka te djelovanja na poboljšanje raspoloženja.

Zbog ugodnog okusa široke je primjene u kulinarstvu: koristi se za pripremu likera, sladoleda, voćnih salata, kolača i koktela, zastupljen je u svečanim menijima (zbog blagodati pri probavljanju hrane), u pripremi gustih umaka za pečenje i divljač, voćnu salatu.

 

iStock 186865035
Foto: iStock Ovakav napitak od ananasa dobar je digestiv prije obilnih ručkova ili večeras.

LIKER OD ANANASA

  • 1 ananas
  • 100 g šećera (ili zamjene za šećer)
  • 2 l konjaka ili domaće lozovače
  • 1 mahuna vanilije
  • 1 l vode

 

Priprema:

  1. Ogulite i narežite na manje kockice 1 ananas i kuhajte ga u vodi približno pola sata.
  2. Dodajte šećer (ili zamjenu za šećer), konjak ili domaću lozovaču te mahunu vanilije, dobro promiješate i ulijete u staklenku sa širim vratom.
  3. Postavite na sunčano, toplo mjesto, uz povremeno miješanje. Nakon mjesec dana liker procijedite i ulijete u flaše iz kojih ćete ga servirati.

 

iStock 640954082
Foto: iStock Jeste li znali da kivi sadrži sadrži 90 mg vitamina C na tek 100 g voća? A jeste li ikada i pomislili od njega napraviti džem?

DŽEM OD KIVIJA

  • 1 kg kivija
  • 1 kg jabuka
  • 50 dag šećera (odnosno zamjene za njega)
  • štapić vanilije (prema ukusu)
  • sok ½ limuna

 

Priprema:

  1. Kivi i jabuke operite, ogulite i narežite na kockice. Kuhajte oko 10 minuta na laganoj vatri, miješajući, dok voće ne omekša i ne pusti sok. Prema potrebi ulijte žlicu-dvije vode.
  2. Izmiksajte štapnim mikserom, dodajte sjemenke nastrugane iz štapića vanilije i sok pola limuna pa kuhajte još 15 minuta, na laganoj vatri, miješajući.
  3. Sadržaj ulijte u vruće, prethodno sterilizirane staklenke i dobro zatvorite.

 

 

 

izvor: zivim.hr

podeli

Add a Comment

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *